Klavir
Klavir je instrument[1] sa tipkama koji proizvodi ton udarom batića, koji je povezan sa tipkom, u žicu.[2] Opseg mu je od subkontra A (2A) do c5. Literatura se piše u dva linijska sistema, gornji svira desna ruka i piše se uglavnom u violinskom ključu, donji linijski sistem svira lijeva ruka i piše se većinom u bas ključu. Izvođač na klaviru se zove pijanist. Zbog svojih velikih tehničkih i muzičkih mogućnosti je jedan od instrumenata sa vrlo bogatom muzičkom literaturom.
Historija[uredi | uredi izvor]
Klavir se razvio iz čembala, klavikorda i drugih srodnih instrumenata sa tipkama. Opće prihvaćeno mišljenje je da je klavir izumio Bartolomeo Cristofori oko 1720,[3][4] tako što je upotrijebio mehanizam sa batićima koji udaraju o žicu, umjesto dotada korštenih mehanizama u instrumentima sa tipkama. Na taj način je postigao da jačina tona ovisi o jačini udara prsta na tipku. Zato su se ti prvi klaviri nazivali piano e forte (ita. "tiho i glasno"). Piano e forte prvi je počeo graditi Gottfried Silbermann njemački graditelj instrumenata s tipkama. Njegovi učenici su te klavire nastavili proizvoditi i usavršaviti u Engleskoj i Beču, te su mehanizmi nastali tamo dobili svoja imena po tim pojmovima. Građenje klavira sa bečkom mehanikom je bilo najmasovnije na prelazu iz 19. u 20. stoljeće, ali tokom prošlog vijeka potisnula je engleska mehanika, te se takvi grade i danas.
Dijelovi klavira[uredi | uredi izvor]
Rezonator i okvir[uredi | uredi izvor]
Vanjski dio klavira čini drveni sanduk ili rezonator koji ima oblik polegnute harfe ili krila. Na njemu je poklopac koji se može otvoriti. Sanduk je postavljen na tri noge, a između prednje dvije se nalazi pedaliter. Klavijatura je smještena na prednjem, najširem dijelu sanduka. Na dnu se nalazi drveni rezonator sa poprečnim rebrima koji građen od jelovine. Unutar sanduka se nalazi okvir koji od čelika ili lijevanog željeza. Na njemu su nategnute žice koje stvaraju vrlo veliku napetost, te je zato okvir od tako čvrstih materijala. Na žicama za najdublje tonove (od 2A do 1Fis) je dodatni namotaj bakrenih niti da bi se dobila bolja zvučnost. Po dvije žice ima svaki ton od 1G do Ais, a po tri sve ostale (H do c5). Žice su pričvršćene za metalne čivije, čijim se zatezanjem i otpuštanjem štima klavir.
Klavijatura i mehanizam[uredi | uredi izvor]
Klavirska klavijatura ima 88 tipki - po jednu za svaki ton. Bijele tipke su prekrivene slojem slonovače, a danas je moguće i plastikom. Na njima se sviraju dijatonski tonovi. Na crnim tipkama se sviraju alterirani tonovi i građene su od ebanovine. Pritiskom prsta na tipku pokreće se mehanizam koji gurne batić koji je obložen filcom i udara o žicu te zazvuči ton. U istom trenu pada prigušivač na žicu ne dozvoljavajući joj da slobodno titra, a batić se spušta u prvobitini položaj.
Pedale[uredi | uredi izvor]
Pedalama se proširuju zvukovne mogućnosti klavira. Najčešće se koristi desna pedala. Njena funkcija je da odiže prigušivače, pa žice mogu slobodno titrati. Tako se produžuje trajanje tonova, povezuju tonovi ili se postižu neki zvukovni efekti. Lijeva pedala (Una corda) se koristi za postizanje mehkog i baršunastog zvuka. Njenim pritiskanjem se klavijatura pomjera malo u desno zajedno sa cijelim mehanizmom, pa batić umjesto u tri udara u dvije žice, ili umjesto u dvije u jednu. Srednja pedala se rijetko koristi i klavir može biti bez nje. Njome se postiže prigušeni zvuk, a odiže i pojedine prigušivače te se može postići posebna boja zvuka.
Graditelji klavira[uredi | uredi izvor]
Klavire su kroz historiju gradili brojni graditelji. Kako se klavir usavršavao tako su brojni graditelji nestajali a pojavljivali se novi. Ipak postoje neke fabrike klavira koje su se održale, a ovo su neke od svjetski poznatih: Steinway & Sohn, Bosendorfer, Forster, Petrof, Grotrian-Steinweg, Yamaha.
Pijanino[uredi | uredi izvor]
Pijanino je mali oblik klavira razvio se radi ekonomičnosti prostora. Njegov rezonator je okomit i manji nego kod klavira, zato su mu žice savijene više puta da bi se smjestile u njega. Ima zvuk kao i klavir, samo što zbog manjeg razonatora nema isti kvalitet.
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
 |
Commons ima datoteke na temu: Klavir |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Sokač, Iva. "Matematički modeli klavira i simulacije". Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet. Arhivirano s originala 18. 11. 2023. Pristupljeno 18. 11. 2023. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link) - ^ "Is the Piano a Percussion or a Stringed Instrument? | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). Pristupljeno 18. 11. 2023.
- ^ "Cristofori, Bartolomeo | Proleksis enciklopedija". proleksis.lzmk.hr. Pristupljeno 18. 11. 2023.
- ^ "Special Events from the Department". The Metropolitan Museum of Art (jezik: engleski). Pristupljeno 18. 11. 2023.